Ekološki intervjui u doba korone/ Lejla Softić dipl. oec., „SoftConsulting Tuzla“ : „Cirkularna ekonomija i „zeleni“ marketing trendovi“

10. августа 2021.

Kako vidite aktuelno stanje zaštite životne sredine u Federaciji Bosne i Hercegovine ( FBiH)?


Smatram da je aktuelno stanje zaštite životne sredine u FBiH na relativno niskom nivou, u odnosu na države članice Evropske unije (EU) i da su u ovoj oblasti potrebne korjenite promjene u BH društvu, do kojih će doći postepeno, kako se Bosna i Hercegovina (BiH) bude približavala ispunjavanju uslova koje je za svoje članice propisala EU, kako u oblasti zaštite životne sredine, tako i u ostalim oblastima. Trenutno se u FBiH od brojnih izazova koje je potrebno savladati, sve teme koje su povezane sa zaštitom životne sredine još uvijek tretiraju kao prioritet koji je od najmanje važnosti, bez obzira da li se radi o državnim institucijama, realnom sektoru ili pojedincima, jer svi trebaju imati svoju ulogu pri zaštiti životne sredine.
Niko pojedinačno ne može napraviti značajnije promjene u BH društvu, a svi zajedno ukoliko budemo pravili i minimalna poboljšanja, svako u svom domenu nadležnosti, možemo napraviti značajne promjene u oblasti zaštite životne sredine.

Ne želim biti pesimistična, jer ima i brojnih pozitivnih primjera u BH praksi, ali ovi pozitivni primjeri obično ostaju neprimjećeni od strane većine tržišnih aktera i tu prvenstveno mislim na medije, koji bi trebali više pažnje posvetiti promoviranju pozitivnih praksi u ovoj oblasti, kako bi u narednom periodu bilo i više pozitivnih primjera u oblasti zaštite životne sredine u FBiH.

Podržite EKONEC

Podržite EKONEC

Da li je Ministarstvo okoliša i turizma uspelo da odgovori svom zadatku i zaštiti životnu sredinu i prirodu u Federaciji Bosne i Hercegovine?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma čini koliko je to u njihovoj mogućnosti, s obzirom da u FBiH postoje i kantoni, tako da se nekada radi o pitanju nadležnosti koje mogu biti na različitim nivoima vlasti, što dodatno utiče na trenutno stanje u ovoj oblasti.
Više sinergije između federalnog i kantonalnih nivoa vlasti bilo bi od pomoći za unapređenje trenutne situacije u oblasti zaštiti životne sredine i prirode u FBiH.

Koliko je epidemija korona virusa uticala na Vaše aktivnosti ? Jesu li one dodatno usporene i onemogućene?

Epidemija korona virusa nije negativno uticala na poslovne aktivnosti, jer se konsalting usluge obavljaju prvenstveno digitalnim putem. Tačnije, epidemija korona virusa je pozitivno uticala na usluge virtualne kancelarije za poslovno savjetovanje (www.savjetnik.ba), jer su klijenti shvatili da se digitalni alati i rad na daljinu mogu veoma uspješno koristiti u ekonomiji 21. stoljeća, takozvanoj digitalnoj ekonomiji.

Podržite EKONEC

Podržite EKONEC

Bavite se „zelenom ekonomijom“ pa nam recite koje su prednosti cirkularne ekonomije?

Brojne su prednosti cirkularne ekonomije. U razgovoru sa klijentima obično kažem da je to novi koncept poslovanja koji podrazumijeva prije svega visok nivo ekološke svijesti donosilaca strateških odluka u preduzeću. Za početak, ono što većinu klijenata obično zanima je da je osnovna prednost cirkularne ekonomije stvaranje ušteda pri upravljanju ograničenim (prirodnim) resusima.
Da, cirkularna ekonomija zahtijeva i ulaganja, ali kada se neracionalno upravlja (prirodnim) resursima onda niti izvršena ulaganja u nove tehnologije ne mogu postići adekvatan povrat investicije.
Stoga, o zaštiti prirodnih resursa više trebamo razmišljati kao o investiciji u budućnost, a manje kao o potrošnji sa ciljem zadovoljavanja svakodnevnih potrošačkih potreba.

Jesu li održiva proizvodnja i potrošnja temeljna načela cirkularne ekonomije?


Održiva proizvodnja i potrošnja bi trebale biti generalna ekonomska načela koja primjenjuju svi tržišni akteri. Slobodno možemo reći da nas principi cirkularne ekonomije vraćaju na početke u ekonomiji (grčke riječi Oikonomia, oikos – kuća, nomos – zakon) i potrebu domaćinskog upravljanja (prirodnim) resursima.
Na žalost, pretjerani konzumerizam u proteklom periodu je stvorilo i loše potrošačke navike, tako da može izgledati da je cirkularna ekonomija ,,novi“ tržišni trend, a u stvari se radi o racionalnom ekonomisanju, sa ciljem postizanja (samo)održivosti.

Tvrdite da se cirkularna ekonomija zasniva na inovacijama, a inovacije u organskoj proizvodnji trebaju obezbediti održivo poslovanje. Recite nam u čemu su značaj i prednosti organske proizvodnje?

Prednosti organske proizvodnje su mnogobrojne. Ukoliko ne koristimo hranu iz organskog uzgoja, to znači da nedovoljno pažnje posvećujemo vlastitom zdravlju. Ako nismo zdravi, nećemo moći postići svoj puni životni potencijal. Kada se na ovaj način posmatra značaj organske proizvodnje i konzumacija hrane iz organskog uzgoja, osnovna prednost je očuvanje zdravlja ljudi.
Pri tome se ne smije zanemariti i uticaj organske proizvodnje na sam okoliš. Naime, brojne hemikalije koje se koriste u proizvodnji hrane koja nije organskog porijekla ne samo da štetno utiču na zdravlje ljudi, nego i na zagađenje životne sredine (na primer tla i slično).
Stoga je osnovna prednost organske proizvodnje zaštita zdravlja ljudi i očuvanje životne sredine, jer su troškovi sanacije štete pri konvencionalnoj proizvodnji hrane puno veći od potrebnih ulaganja u organsku proizvodnju hrane.

Podržite EKONEC

Podržite EKONEC

Bavite se i „zelenim“ marketingom, pa nam kažite, šta se sve podrazumeva pod tim pojmom i koja su načela „zelenog“ marketinga?

„Zeleni“ marketing je marketing koncept čiji je naglasak na primjeni „zelenih“ tehnologija. Pojavio se sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a u literaturi se koriste različiti termini kao što su: ekološki marketing, održivi marketing, marketing vođen koncepcijom održivog razvoja, marketing prijateljski usmjeren prema okolišu.
Iz naziva koji se koriste u stručnoj literaturi veoma lako se mogu prepoznati i osnovna načela „zelenog“ marketinga.

Ovaj marketing koncept se zasniva na primjeni 3R načela (reduce –reuse – recycle), a njihovom primjenom značajno se pridonosi očuvanju okoliša. Na žalost, na tržištu postoji i praksa zloupotrebe oglašavanja, označavanja proizvoda i drugih marketinških strategija koje se koriste sa ciljem da se promoviraju „zeleni“ proizvodi i usluge, a gdje suštinski nije u cijelosti implementiran ekološki pristup u poslovanju preduzeća (engl. greenwashing).

Greenwashing je prenaglašena upotreba ili eventualna zloupotreba „zelenog“ imidža u promotivne svrhe i potreban je veoma visok nivo ekološke svijesti donosilaca strateških odluka, kada je u pitanju promjena marketing koncepta iz konvencionalnog u „zeleni“ marketing.

Pročitao sam da upotrebljavate pojam „računovodstvo životne sredine (okoliša)“. Možete li našim čitaocima bliže pojasniti o čemu se radi?

Računovodstvo okoliša ima zadatak osigurati metodološku podlogu koja će omogućiti da se u poslovnom sistemu (preduzeću, korporaciji) zabilježe svi relevantni troškovi i učinci ulaganja u zaštitu okoliša i održivi razvoj.
To je praksa korištenja tradicionalnih računovodstvenih i finansijskih načela za izračunavanje troškova koje će poslovne odluke imati na okoliš.
Okolišni računovođa pomaže donosiocima odluka da uspostave ciljeve energetske učinkovitosti istraživanjem postojećih podataka i primjenom „zelenih“ trendova.

Podržite EKONEC

Podržite EKONEC

Šta je po Vama najpotrebnije da se učini kako bi se kod građana promenila svest o zaštiti životne sredine?

Donosioci strateških odluka u preduzećima trebaju više pažnje posvećivati ne samo promjeni vlastitih proizvodnih procesa odnosno primjeni „zelenog“ marketing koncepta, nego i edukaciji kako zaposlenika preduzeća, tako i potrošača (građana, stanovništva). „Zelenu“ tehnologiju relativno je jednostavno implementirati, ali na tržištu obično izostanu efekti izvršenih ulaganja u „zelenu“ tehnologiju, jer je nivo svijesti pojedinaca u BH društvu veoma nizak odnosno istovremeno sa ulaganjem u „zelenu“ tehnologiju nije izvršena i edukacija (zaposlenika, potrošača).
Promotivna i svaka druga komunikacija preduzeća sa potrošačima (građanima, stanovništvom) treba biti edukativnog karaktera, pri čemu je prvo potrebno objasniti dobrobit „zelenog“ proizvoda ili usluge za zaštitu života ljudi i životne sredine, a zatim kroz praktične demonstracije pozvati potrošače (građane, stanovništvo) da i vlastitim primjerom naprave potrebne promjene u potrošačkim navikama.
Takođe, potrebno je više resursa ulagati u buduće generacije potrošača (mlade), kojima će visoki ekološki standardi biti sastavni deo svakodnevnog života i rada.

Milisav Pajević

Podržite EKONEC

Impresum izdavača

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се /  Промени )

Google photo

Коментаришет користећи свој Google налог. Одјавите се /  Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се /  Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се /  Промени )

Повезивање са %s

%d bloggers like this: